DAN AŠURE
Svemogući Allah je, iz svoje neizmjerne milosti prema svojim robovima, puteve dobra učinio
lahkim i za malo truda im obećao veliku nagradu, kako bi nadoknadili propušteno i kako bi
grijehe zamijenili dobrim djelima. U određenim danima se, za ista djela,  dobija mnogo veća
nagrada nego u drugim danima. Nazovimo to "Sezonom dobra". Jedna od njih je i Dan ašure,
deseti muharrem, kojeg muslimani obilježavaju na različite načine: postom, što je, vidjet
ćemo utemeljeno, šijskim samobičevanjem, što je nakaradno, spremanjem jela zvanog Ašura,
o  čemu ne nalazimo traga u životu prvih muslimana. Dan ašure ima svoj značaj, historijat i
propise, on je jedno od znamenja dini-islama, a Allah, dž.š., kaže:  "Pa ko poštiva Allahove
propise – to je znak čestita srca."
1
1. Definicija Ašure:
Imam El-Kurtubi kaže: "Riječ 'ašura' je promjenjeni oblik od arapske riječi  'aširetun' što
znači "deseti", zbog veličanja i značaja ovog dana.
2
O onome što se spominje
3
 kako je Allah, dž.š., u tom danu odlikovao deset poslanika sa deset
kerameta ili kako je u tom danu dat deseti keramet ovom ummetu, o tome ne nalazimo nijedan
vjerodostojan dokaz.
2. Značaj Allahovog mjeseca muharrema:
Uzvišeni Allah kaže:  "Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana
kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta; to je prava vjera. U njima ne griješite!"
4
 
Poslanik, s.a.v.s., je, nakon ramazana, mjesec muharrem preporučio najboljim za post. Od
Ebu Hurejre, r.a., se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:  "Najbolji post, poslije
onog u mjesecu ramazanu, jeste post u mjesecu koga vi nazivate muharrem, a najbolji namaz,
poslije farz-namaza, jeste noćni namaz."
5
Ibnu Redžeb u svom "Letaiful Me'arifu bilježi od Osman el-Hindija da su prvi muslimani:
"Veličali tri desetine: zadnjih deset dana ramazana, prvih deset dana mjeseca zul-hidždžeta i
prvih deset dana muharrema.
Samim tim što se ovaj mjesec, muharrem, naziva  "Allahov mjesec muharrem" upućuje na
njegov značaj, zna li se da se samo uz najuzvišenija stvorenja dodaje atribut "Allahov", kao:
"bejtullah" – Allahova kuća, "nakatullah" – Allahova deva, "Halilullah" i sl.
3. Historijat Dana ašure:
Ašura je bila poznata i predislamskim arapima koji su postili taj dan o čemu svjedoči predaja
Aiše, r.a. Moguće je da su Kurejšije post toga dana naslijedile od naroda koji su slijedili ranije
poslanike, možda još od vremena Ibrahimovog šerijata. Pouzdano se zna da je Poslanik,
s.a.v.s., postio ovaj dan u Mekki, prije nego je učinio hidžru u Medinu. Prenosi se od Ibnu
Abbasa da je Allahov poslanik, s.a.v.s., zatekao medinske židove kako poste ovaj dan. Upitao
ih je:  "Šta je ovo?" Ovo je poseban dan, rekoše,  u njemu je Allah spasio Benu Israil od
njihovog neprijatelja te ga je Musa zbog toga postio. Reče im: "Ja sam preči Musau od vas!"
Pa je postio taj dan i naredio je drugima da ga poste.
6
 Iz hadisa je jasno kako je Poslanik

naredio da se posti ovaj dan kako bi se muslimani razlikovali od židova jer su oni taj dan
praznikovali, a praznikom se ne posti.
4. Šta je činio Poslanik, s.a.v.s., na Dan Ašure?
Poslanik bi ovaj dan proveo u ibadtu posta. Prenosi se od Aiše, r.a., da je rekla: "Kurejšije su
za vrijeme džahilijjeta postili Dan ašure, i Poslanik je tataj dan postio. Nakon što je učinio
hidžru u Medinu opet je postio taj dan i naredio je drugima da ga poste. Kada je propisan
post ramazana, rekao je: "Ko hoće da ga posti neka to idalje čini, a ko neće neka ga ostavi."
7
5. Tretman posta na Dan ašure:
Obzirom da je post mjeseca ramazana propisan druge godine po hidžri, a da su muslimani
postili dan Ašure prije toga u Mekki, sam hukm ovog posta moramo posmatrati kroz to
vrijeme:
a) Prije nego je propisan ramazanski post:
Ulema po ovom pitanju nije jednoglasna. Jedni smatraju da je tada post bio važib – stroga
obaveza muslimana. Ovo je mišljenje Ebu Hanife, rivajet od Šafije i rivajet od Ahmeda.
Dokaz im je spomenuti hadis Aiše, r.a., u kojem stoji: " Ko hoće da ga posti neka to idalje
čini, a ko neće neka ga ostavi." Drugi smatraju da je post tada bio mustehab – pohvalan. Ovo
je poznatije mišljenje Šafije, a dokaz mu je hadis koga prenosi Muavija: "Ovo je Dan ašure,
Allah vam nije strogo propisao njegov post, a ja ga postim, pa ko hoće neka ga posti, a ko
neće neka ga ne posti."
8
b)Nakon što je propisan ramazanski post
Imam Nevevi prenosi idžma – jednoglasno mišljenje uleme kako je post ovoga dana sunnet, a
ne vadžib.
9
6. U čemu je hikmet – mudrost ovog posta:
Dan ašure je dan u kojem je Allah spasio Musa'a, a.s., i njegov narod od zuluma faraona.
Musa ga je, u znak zahvalnosti, postio. Naš poslanik ga je postio i rekao:  "Mi smo preči
Musau od vas."
10
 Ovim postom svjedočimo da je Allahova vjera jedna i da u islamu nema
sebičnosti i njime se pokazuje kako je islam uputa cijelom čovječanstvu.
7. Da li je dovoljno postiti samo deseti dan:
Onaj ko bi postio samo deseti dan muharrema je ispunio sunnet posta toga dana i u tome
nema mekruha - pokuđenosti. Ovo je mišljenje Ibnu Abbasa, Ebu Hanife i Ibnu Tejmijje.  Ko
bi postio dan prije ili dan nakon toga dana – takav post je još bolji, i sve što se više dana posti
u ovom mjesecu muharremu sve je veća i nagrada. Što se tiče hadisa: "Postite Dan ašure, a
razlikujte se od židova time što ćete  postiti dan prije i dan poslije njega" – Albani ovaj hadis
smatra slabim.
11
8. Ašura između nemara i pretjerivanja
Islam je vjera jasna. Njegovi propisi su jasni i o njemu se treba govoriti sa dokazom. Dan
ašure je dobrim djelom zastupljen u muslimanskim masama, ali njegovo obilježavanje mora
biti u skladu sa Kur'anom i Sunnetom. Danas muslimani obilježavaju ovaj dan na sljedeći
način:

- Istog datuma, desetog muharrema, je u Iraku,  na Kerbeli, ubijen Poslanikov unuk Husejn,
r.a. Šiti su, valjda prije svega da se i po tome razlikuju od sunnija, izabrali da se na taj dan
sjećaju ovog teškog događaja, potpuno zanemarujući Poslanikovu praksu, čineći po ulicama
djela krvavog samobičevanja zbog čega nas je tada stid što takva djela čine oni koji za sebe
kažu da su muslimani.
- Jedni opet ovaj dan spravljaju jelo zvano Ašura i i tvde kako imaju čak i recepte pomješanog
jela koje je, navodno,  jeo Nuh, a.s., na lađi.
Iz navedenog se jasno vidi kako pojedine muslimanske grupacije nastoje ovaj mubarek dan
zloupotrebiti za godišnju smotru i novačenje svojih istomišljenika.
- Postoje i muslimani koji se krajnje nemarno odnose prema ovom danu i ne znajući, ili
tačnije rečeno, ne žele da znaju za njega.
- Put muslimana mora biti Put sredine. Zato on ne doživljava Dan ašure poput onih koji su u
krajnjem gafletu, niti kao oni koji pretjeruju i u vjeru unose ono o čemu Allah nije nikakav
dokaz objavio.
Pred nama je još jedna prilika da  činjenjem ibadeta posta dobrim djelom pobrišemo loše.
Oživimo u našim kućama jedno od znamenja ove Vjere čiste, Dan Ašure o  čijoj vrijednosti
Poslanik islama kaže: "Post na Dan Ašure je oprost za male grijehe učinjene tokom godine, a
post na Dan Arefata  je oprost za male grijehe učinjene tokom dvije godine."
12